“New York Times” o hrvatskom “fudbalskom haosu” i Mamiću

Svjetsko prvenstvo u fubalu na tri koraka je do kraja. Ostale su još tri utakmice – polufinale između Engleske i Hrvatske, finale, te borba za treće mjesto između Belgije i jednog od dva spomenuta tima. Finale će igrati Francuska, takođe s jednim od dva tima iz preostalog polufinala.

Svi mediji o svijetu bave se Mundijalom, neki zbog fudbala, neki zbog organizatora ovogodišnjeg Sp, a neki zbog oboje.

Tu je i “New York Times” koji je posebnu pažnju posvetio Hrvatskoj i Belgiji.

Cijenjeni list za hrvatski fudbal tvrdi da je u haosu, a dobro je i “prelistao” prošlost belgijskog fudbala.

“Put Belgije prema polufinalu Svjetskog prvenstva započeo je gorkim razočaranjem”, piše Rory Smit za “The New York Times”. i dodaje:

“Prije dvadeset godina Belgija je poslala izvanrednu, marljivu ekipu na Svjetsko prvenstvo u Francusku. Belgija tada nije izgubila ni utakmice, ali tri neriješene utakmice s Holandijom, Meksikom i Južnom Korejom nisu bile dovoljne za prolazak grupe. Bilo je to veliko poniženje koje je istovremeno potaknulo belgijske fudbalske čelnike na promjene. Oni su se potom odlučili na promjenu načina regrutacije mladih nada u belgijski fudbal. Proveli su godine istražujući način na koji je država trenirala svoj podmladak, upoređujući ga s onim glavnih nacionalnih zvijezda iz elitnih klubova poput Barselone i Ajaksa. Pomoću te metode su dosegli fudbalski zlatni standard u razvoju mladih talenata”, piše Smit.

U teksu “NYT” se dodaje da su tako identifikovali svoje greške i izradili nacrt za njihovo uklanjanje.

“Izgradili su nacionalni fudbalski centar u gradu Tubizeu nedaleko od francuske granice. Pažljivo su analizirali metode rada u fudbalskim akademijama, uvježbali eskadrilu trenera i otvorili stručne škole”, dodaje se.

“Belgija je odjednom postala studija slučaja, a nacionalni fudbalski savezi širom Evrope, ali i u udaljenijim područjima, željeli su da uđu u njihove mozgove kako bi saznali njihovu metodu rada. Belgijanci su bili pozivani na seminare kako bi ljudima objasnili tajnu svog uspjeha. Tako su održali predavanje o belgijskom modelu na St. Žoržs parku, domaćem terenu engleske fudbalske reprezentacije”, piše Smit.

On dodaje da je, dok je Belgija prije dvadeset godina ispadala iz grupne faze, Hrvatska bila na putu do polufinala.

“Bio je to njen prvi put u polufinalu nakon osamostaljenja, a postignuća te reprezentacije ostala su referentna tačka za svaku grupu igrača u usponu”, dodaje novinar “New York Timesa”.

On, međutim, ističe da je hrvatski fudbal u haosu. Nije mogao da se ne dotakne slučaja “Mamić”.

“Hrvatska priča na mnogo je načina još posebnija nego belgijska. Hrvatska ima tek četiri miliona stanovnika, a mnogi njeni sadašnji reprezentativci stasali su tokom ili neposredno nakon krvavog rata koji je označio raspad Jugoslavije. Ali, niko dosad nije pozvao predstavnike HNS-a saveza da objasne tajnu svog uspjeha, kao što su to učinile zemlje poput Španije, Njemačke, Holandije i Italije. Niko nije istakao potrebu za primjenom hrvatskog modela i pronalaskom novog Luke Modrića, Ivana Rakitića ili Matea Kovačića. Ali, za to postoji dobar razlog: hrvatski fudbal je u stanju kaosa. Dvojica igrača – kapiten Modrić i defanzivac Lovren osumnjičeni su za davanje lažnog iskaza u slučaju Zdravka Mamića, bivšeg predsjednika NK Dinamo iz Zagreba”, piše Smit, a potom dodaje:

“Mamić je godinama vodio nacionalni fudbalski program kao svoje vlasništvo. U junu je osuđen na šest i po godina zatvora zbog pronevjere i utaje poreza. I hrvatski fudbalski klubovi na klimavim su nogama – Hajduk iz Splita je dvaput bio na ivici bankrota, dok se Dinamov poslovni model zasnivao na promociji mladih talenata koje bi potom Mamić prodao evropskim divovima. Navedeni slučajevi pokazuju da ovdje nema ravnog puta te objašnjavaju zašto hrvatski model nije dobar primjer za objašnjenje ovog slučaja”. prenosi portal “Index.hr”.

“NYT” potom navodi da je za razliku od hrvatskog, belgijski fudbal lako analizirati i da se on zasniva na provjerenom, “pozajmljenom” sistemu (od Njemačke, Italije i Holandije).

“Osim toga, Belgija je još posebnija od Hrvatske i po tome što su mnoge njene današnje zvijezde, poput Vertongena, Alderveirelda i Tomasa Vermalena, prešle u Holandiju još u tinejdžerskim danima. Zanimljiv je i slučaj veznjaka Muse Dembelea koji je najprije prešao u holandski Viljem II, a zatim u AZ Alkmaar. Mnogi smatraju da je upravo rano iskustvo u inostranstvu današnjih belgijskih reprezentativaca glavni razlog procvata Belgije na ovom prvenstvu” zaključuje Smit u tekstu za “New York Times”.

Nezavisne.com

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com